Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20.10. Ove se godine obilježava pod sloganom „Izgradimo čvršće kosti“ („Build better bones“).
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.
Bolest se razvija kroz nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Faktori rizika: ženski spol, starenje, pozitivna porodična anamneza (porodična predispozicija), nedostatak estrogena, manjak D vitamina, nedovoljan unos kalcija, vrlo niska tjelesna masa (BMI<19), pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nedostatna fizička aktivnost, centralni tip pretilosti, hiperparatireoidizam, dijabetes tip 1 i tip 2, reumatoidni artritis, malapsorpcija hranjivih tvari (primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti), određeni lijekovi, kao što su primjerice dugotrajno liječenje kortikosteroidima.
Opšteprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim faktorima i osobama koje su doživjele frakturu (prijelom kosti) nakon manje traume, najčešće pada te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije ovisno o rizicima.
Simptomi:
– bol u leđima (odmah nakon prijeloma, kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
– smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
– stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
– prijelom kosti nakon manje traume
Možemo prevenirati i usporiti gubitak koštane mase pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina.
Neophodna je i fizička aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći u prevenciji padova i posljedičnih prijeloma. Fizičku aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konsultovanje s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.