20.10. Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20.10. Ove se godine obilježava pod sloganom „Izgradimo čvršće kosti“ („Build better bones“).
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.
Bolest se razvija kroz nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Faktori rizika: ženski spol, starenje, pozitivna porodična anamneza (porodična predispozicija), nedostatak estrogena, manjak D vitamina, nedovoljan unos kalcija, vrlo niska tjelesna masa (BMI<19), pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nedostatna fizička aktivnost, centralni tip pretilosti, hiperparatireoidizam, dijabetes tip 1 i tip 2, reumatoidni artritis, malapsorpcija hranjivih tvari (primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti), određeni lijekovi, kao što su primjerice dugotrajno liječenje kortikosteroidima.
Opšteprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim faktorima i osobama koje su doživjele frakturu (prijelom kosti) nakon manje traume, najčešće pada te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije ovisno o rizicima.
Simptomi:
- bol u leđima (odmah nakon prijeloma, kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
- smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
- stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
- prijelom kosti nakon manje traume
Možemo prevenirati i usporiti gubitak koštane mase pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina.
Neophodna je i fizička aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći u prevenciji padova i posljedičnih prijeloma. Fizičku aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konsultovanje s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.
Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. oktobar
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10.10. s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sistem podrške mentalnom zdravlju. Svjetska zdravstvena organizacija je ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja 2023. prepoznala kao priliku za ljude i zajednice da se ujedine iza teme “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo” kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i i potaknuli akcije koje promiču i štite mentalno zdravlje svih kao univerzalno ljudsko pravo.
Mentalno zdravlje je sastavni dio zdravlja i dobrobiti koji podupire naše individualne i kolektivne sposobnosti da donosimo odluke, gradimo odnose i oblikujemo svijet u kojem živimo. Mentalno zdravlje je osnovno ljudsko pravo za sve nas. Svako ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu skrb te pravo na slobodu, neovisnost i uključivanje u zajednicu. Dobro mentalno zdravlje ključno je za naše zdravlje i blagostanje. Ipak, jedna od osam osoba u svijetu živi sa zdravstvenim problemima vezanim za mentalno zdravlje, što može uticati na njihovo fizičko zdravlje, blagostanje, način na koji se povezuju s drugima i njihovu egzistenciju. Poremećaji mentalnog zdravlja također utiču na sve više adolescenata i mladih ljudi.
Problemi mentalnog zdravlja jedne osobe nikada ne bi smjeli biti razlog za uskraćivanje ljudskih prava ili isključivanje iz odluka o vlastitom zdravlju. Ipak, širom svijeta, ljudi s mentalnim zdravstvenim poremećajima i dalje doživljavaju kršenja ljudskih prava. Mnogi su isključeni iz zajednica i diskriminirani, dok mnogi ne mogu pristupiti mentalnoj zdravstvenoj skrbi koja im je potrebna ili mogu pristupiti samo skrbi koja krši njihova ljudska prava. Stigmatizacija i diskriminacija su i dalje prisutni kod osoba koje imaju problema s mentalnim zdravljem te koje se odluče potražiti stručnu pomoć kod psihologa ili psihijatra. Iz tog razloga od velike je važnosti nastaviti s edukacijom i podizanjem svijesti kod svih nas, a pogotovo kod mladih o važnosti koje ima kvaliteta mentalnog zdravlja na naš život te ulaganjem u sistem podrške mentalnom zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija nastavlja raditi sa svojim partnerima kako bi osigurali da se mentalno zdravlje cijeni, promoviše i štiti te da se poduzmu hitne mjere kako bi svako mogao ostvariti svoja ljudska prava i pristupiti potrebnoj kvalitetnoj skrbi o mentalnom zdravlju. Pridružite se kampanji Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2023.: www.who.int
Mjesec borbe protiv raka dojke
Oktobar je mjesec borbe protiv raka dojke, kada se u javnosti brojnim aktivnostima povećava svjesnost i ukazuje na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede. Rak dojke je najčešća maligna bolest u ženskoj populaciji. Nastaje kada normalne žljezdane ćelije dojke promijene svojstva i počnu se nekontrolisano umnožavati. Takve promijenjene ćelije mogu prijeći u limfne ili krvne žile te na taj način metastazirati, odnosno proširiti bolest u druge dijelove tijela. Bilo ko može oboljeti od raka dojke, no najčešće su zahvaćene žene u dobi iznad 50 godina. Ipak, može se javiti i kod mlađih žena, a isto tako i kod muškaraca.
Ono što žene mogu same za sebe učiniti, a vrlo je jednostavno i ne zahtjeva previše vremena je samopregled dojki. Najbolje vrijeme za izvođenje samopregleda dojki je svaki mjesec, sedmica dana nakon završetka menstruacijskog ciklusa. Ako žena nema menstruaciju, može pristupiti samopregledu u bilo koje vrijeme tokom mjeseca. Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti tumori ili neke druge promjene na dojci koje su premalene da bi se mogle otkriti samopregledom ili kliničkim pregledom. Mamografija može zabilježiti promjene na dojci oko 2 godine prije u odnosu na klinički pregled zasnovan na simptomima ili opipanoj kvržici. Kod žena koje imaju menstruaciju, izvodi se od 5. do 10. dana ciklusa, dok se kod žena koje nemaju menstruaciju može izvesti bilo koji dan u mjesecu.
BRINITE SE O SVOME ZDRAVLJU I ODAZOVITE SE NA PREVENTIVNI PREGLED!